Osnovni matematički algoritmi
Algoritam je opis koraka koje treba slediti da bi se neki problem rešio u konačnom broju koraka. Algoritmi su veoma bliski računarskim programima i ponekad se s njima poistovećuju, ali se algoritmom mogu opisati i postupci koji se nikada neće izvršavati na računaru.
Mnogi algoritmi koji se danas koriste u programima nastali su mnogo pre računara. Poznat primer je Euklidov algoritam za određivanje najvećeg zajedničkog delioca (NZD) dva cela broja:
m i n, odnosno najveći broj koji
deli oba broja bez ostatka. Ako je m > n, podelimo m sa n i neka je
r ostatak. Ako je r = 0, rešenje je n; inače isti postupak ponovimo sa
n i r.
Algoritam se zasniva na činjenici da broj koji deli bez ostatka m i n deli bez
ostatka i n i r, gde je r ostatak pri deljenju m sa
n.
Na ovoj strani su sakupljeni matematički algoritmi koji se najčešće koriste u školskom i takmičarskom programiranju. Preporučeni redosled učenja je redosled kartica ispod.
Teorija brojeva
Nizovi i efikasno računanje
Gde dalje?
- Teorija brojeva za takmičenja – deljivost, modularna aritmetika, inverz
- Kombinatorika – permutacije, kombinacije, Paskalov trougao, rezultat po modulu
- Algoritmi: vodič kroz osnovne i napredne tehnike
- Uvod u dinamičko programiranje
- Zadaci sa kvalifikacija za okružna takmičenja
| Prethodno |<Algoritmi |
Sledeće Fibonačijev niz>| |
Članci iz oblasti matematičkih algoritama
- Algoritam brzog stepenovanja — objašnjenje i primeri
- FIBONAČIJEV NIZ BROJEVA
- KADANEOV ALGORITAM
- Kombinatorika: brojanje rasporeda i izbora
- ODREĐIVANJE MAKSIMALNE SUME UZASTOPNOG PODNIZA
- ODREĐIVANJE NZD I NZS POMOĆU EUKLIDOVOG ALGORITMA
- OSNOVNI MATEMATIČKI ALGORITMI
- PROSTI BROJEVI I FAKTORIZACIJA
- Teorija brojeva za takmičenja – modularna aritmetika
- THE MAXIMUM SUM OF CONSECUTIVE SUBARRAY
