Python → Processing → Crtanje grafikona


Crtanje grafikona u Python Processing-u


Lekcija 11 od 14

U ovoj lekciji učimo kako da koristimo Python liste za crtanje grafikona u Processing-u. Vizualizacija podataka je veoma važna u programiranju jer nam omogućava da velike količine informacija prikažemo na jasan i pregledan način.

Grafikoni se koriste u nauci, statistici, ekonomiji, analizi sportskih rezultata i mnogim drugim oblastima.


1. Podaci kao lista

Najjednostavniji način da čuvamo podatke za grafikon je korišćenje liste.


values = [10, 25, 15, 30, 20]

Svaki element liste predstavlja jednu vrednost koju želimo da prikažemo.

Lista predstavlja skup podataka, a svaki element liste postaće jedan stub na grafikonu.

2. Jednostavan stubičasti grafikon

Sada možemo nacrtati stubičasti grafikon koristeći for petlju.


values = [10, 25, 15, 30, 20]

def setup():
    size(600, 400)

def draw():
    background(240)
    
    bar_width = width / len(values)
    
    for i in range(len(values)):
        x = i * bar_width
        h = values[i] * 5
        
        fill(100,150,255)
        rect(x, height - h, bar_width - 5, h)

U ovom programu:

  • svaki element liste postaje jedan stub
  • visina stuba zavisi od vrednosti u listi
  • petlja crta sve stubove redom

3. Dodavanje oznaka (labela)

Grafikoni su čitljiviji ako prikažemo vrednosti iznad stubova.


textAlign(CENTER)
fill(0)

for i in range(len(values)):
    x = i * bar_width + bar_width/2
    text(values[i], x, height - values[i]*5 - 10)

Sada svaki stub ima prikazanu numeričku vrednost.


4. Dinamički podaci (animacija)

U Processing-u možemo menjati podatke tokom rada programa.


for i in range(len(values)):
    values[i] = int(random(5,40))

Ako ovaj kod stavimo u draw() funkciju, grafikon će se stalno menjati.

Ovo omogućava pravljenje animiranih grafikona koji prikazuju promene podataka u realnom vremenu.

Mini projekat: interaktivni grafikon

Napravimo mali projekat gde klik miša generiše nove podatke za grafikon.


values = [10,20,30,15,25]

def setup():
    size(600,400)

def draw():
    background(240)

    bar_width = width/len(values)

    for i in range(len(values)):
        h = values[i]*5
        x = i*bar_width

        fill(100,180,255)
        rect(x,height-h,bar_width-5,h)

def mousePressed():
    for i in range(len(values)):
        values[i] = int(random(5,40))

Kako radi ovaj program?

  • lista values čuva podatke
  • draw() crta stubičasti grafikon
  • klik miša generiše nove vrednosti
  • grafikon se odmah ažurira

Gde se koriste grafikoni?

  • prikaz rezultata ankete
  • analiza sportskih rezultata
  • vizualizacija temperature
  • statistički projekti
  • školski projekti iz matematike i informatike

Tipovi grafikona

Postoji više vrsta grafikona koje možemo praviti u programiranju. U ovoj lekciji napravili smo stubičasti grafikon, ali postoje i drugi tipovi:

  • Stubičasti grafikon (Bar Chart)
    Koristi se za poređenje različitih vrednosti. Svaka vrednost je predstavljena jednim stubom.
  • Linijski grafikon (Line Chart)
    Koristi se za prikaz promena kroz vreme, na primer temperatura tokom dana.
  • Kružni grafikon (Pie Chart)
    Koristi se za prikaz procentualne raspodele podataka.
  • Scatter grafikon
    Koristi se za prikaz odnosa između dve promenljive.
U narednim lekcijama možemo koristiti iste principe iz ove lekcije da napravimo i druge tipove grafikona.

Povezane lekcije


Često postavljana pitanja

Šta je vizualizacija podataka?

Vizualizacija podataka je predstavljanje informacija pomoću grafikona, dijagrama i drugih vizuelnih elemenata.

Zašto koristiti grafikone u programiranju?

Grafikoni omogućavaju lakše razumevanje velikih količina podataka i često se koriste u statistici, nauci i analizi rezultata.

Da li Processing može da pravi grafikone?

Da. Processing omogućava crtanje svih grafičkih elemenata, pa se može koristiti i za vizualizaciju podataka.

Koji tip grafikona smo napravili u ovoj lekciji?

Napravili smo stubičasti grafikon (bar chart), gde svaki stub predstavlja jednu vrednost iz liste.