Šta je veštačka inteligencija?

Modul 1 · Lekcija 1 od 6 · Veštačka inteligencija

Kada telefon otključaš licem, kada YouTube predloži sledeći video ili kada prevodilac prevede rečenicu na engleski – radi veštačka inteligencija (skraćeno VI, ili AI od engleskog artificial intelligence).

U ovoj lekciji saznaćeš po čemu se veštačka inteligencija razlikuje od „običnog“ programa, gde je već koristiš i šta ona (još) ne ume.

Jednostavna definicija

Veštačka inteligencija je oblast računarstva koja pravi programe koji rešavaju zadatke za koje nam inače treba ljudska pamet: da prepoznaju sliku ili glas, razumeju tekst, nešto predvide ili donesu odluku.

Važno je zapamtiti: veštačka inteligencija je i dalje program koji radi na računaru. Razlika je u tome kako taj program „zna“ šta da radi.

Običan program i veštačka inteligencija

Šema: kod običnog programa pravila piše čovek, a kod veštačke inteligencije računar ih uči iz primera
Običan program i mašinsko učenje

Uzmimo zadatak: prepoznaj da li je na slici mačka.

  • Običan program bi morao da ima pravila koja je napisao čovek: „ako ima dva šiljata uha, brkove i rep…“. Ali kako opisati uho na svakoj fotografiji, iz svakog ugla, pri svakom svetlu? Takva pravila je skoro nemoguće napisati.
  • Veštačka inteligencija radi drugačije: pokažemo joj hiljade slika sa oznakom „mačka“ ili „nije mačka“. Program u njima sam pronalazi šta je zajedničko. Taj postupak se zove mašinsko učenje, a ono što nastane – model.
Običan programVeštačka inteligencija (mašinsko učenje)
ko smišlja pravilaprogramerračunar, iz primera
šta je potrebnotačan postupak (algoritam)mnogo primera (podataka)
kad dobije nešto novoradi tačno ono što pišepokušava da „pogodi“ na osnovu naučenog
greškeponavlja istu grešku dok je programer ne ispraviponekad greši i kada je sve „ispravno“ napravljeno
primerkalkulator, semafor sa tajmeromprepoznavanje lica, prevodilac, četbot

Gde već koristiš veštačku inteligenciju

GdeŠta AI radi
telefonotključavanje licem, poboljšavanje fotografija, prepoznavanje govora
YouTube, TikTok, igricepredlaže sledeći video ili sadržaj na osnovu onoga što si gledao
prevodilacprevodi rečenice sa jednog jezika na drugi
mejlizdvaja neželjenu poštu (spam)
navigacija u kolimaprocenjuje gužvu i predlaže brži put
četbotovi (ChatGPT, Gemini, Claude…)odgovaraju na pitanja i pišu tekst
medicinapomaže lekarima da na snimcima uoče bolest

Većinu ovih stvari koristiš svaki dan, a da ne razmišljaš o tome. Zato je važno da razumeš kako rade – i kada ne treba da im veruješ bez provere.

Šta veštačka inteligencija ne ume

  • Ne razume svet kao čovek. Model koji prepoznaje mačke ne zna šta je mačka – zna samo kako izgledaju slike sa oznakom „mačka“.
  • Greši. Može samouvereno da napiše netačnu činjenicu ili pogrešno prepozna sliku.
  • Zavisi od podataka. Ako je učila samo na slikama crnih mačaka, belu mačku možda neće prepoznati.
  • Nema sopstvene želje. Radi zadatak za koji je napravljena i koji joj čovek zada.

O pitanju da li AI „misli“ ili ima svest govorićemo u posebnoj lekciji – to je jedno od najzanimljivijih pitanja današnje nauke.

Aktivnost: AI ili nije AI?

Za svaki uređaj ili program odluči: da li koristi veštačku inteligenciju (uči iz primera) ili radi po pravilima koja je napisao čovek?

  1. kalkulator na telefonu
  2. filter koji izdvaja neželjenu poštu
  3. semafor koji se menja na svakih 30 sekundi
  4. aplikacija koja po fotografiji prepoznaje biljku
  5. budilnik
  6. glasovni asistent („Hej, …“)
  7. program za automatsko zalivanje iz Arduino lekcije
  8. predlog sledeće reči dok kucaš poruku
Rešenje

AI: 2, 4, 6, 8. Nije AI (pravila): 1, 3, 5, 7. Zalivanje bašte koristi pravilo koje smo sami napisali: „ako je vlažnost ispod praga – uključi pumpu“. Ako bi program sam naučio prag iz merenja i iz toga kako biljka raste, to bi već bilo mašinsko učenje.

Za čas (nastavnicima): trajanje 15–20 minuta; pribor: tabla ili papiri sa spiskom.
Učenici u parovima razvrstavaju primere, pa svaki par objašnjava jedan izbor. Na kraju zajedno dopišite još primera iz svakodnevnog života.

Česte zablude

  • „AI je robot“ – većina veštačke inteligencije nema telo; to su programi na računarima i telefonima. Robot može (a ne mora) da koristi AI.
  • „AI uvek zna tačan odgovor“ – model daje najverovatniji odgovor na osnovu naučenog; on može da bude pogrešan.
  • „AI je nešto potpuno novo“ – ideja je stara preko 70 godina – o tome je sledeća lekcija.

Zadaci za vežbu

Pokušaj prvo sam, pa tek onda otvori rešenje.

  1. Svojim rečima objasni razliku između običnog programa i veštačke inteligencije (2–3 rečenice).
  2. Navedi tri mesta na kojima si ove nedelje koristio veštačku inteligenciju.
  3. Aplikacija za prepoznavanje biljaka je učila samo na fotografijama snimljenim po danu. Šta misliš, kako će raditi na fotografiji snimljenoj noću? Zašto?
Rešenje 1: primer odgovora

Običan program radi po pravilima koja je napisao programer. Veštačka inteligencija pravila „nauči“ sama iz mnogo primera, pa može da prepozna i stvari koje programer nije opisao, ali zato ponekad i pogreši.

Rešenje 2: mogući odgovori

Na primer: predlozi videa na YouTube-u, otključavanje telefona licem, prevodilac, filtriranje spama, predlog sledeće reči na tastaturi telefona, navigacija.

Rešenje 3: objašnjenje

Verovatno lošije – mogla bi da pogreši ili da ne prepozna biljku. Model zna samo ono što je „video“ u primerima, a noćne fotografije su tamnije i drugačijih boja. Zato podaci za učenje treba da budu raznovrsni.

Proveri znanje

Otvori kviz

Kviz: šta je veštačka inteligencija

1. Šta je glavna razlika između običnog programa i mašinskog učenja?




2. Šta je „model“?




3. Koji od ovih primera NE koristi veštačku inteligenciju?




4. Zašto model koji je učio samo na dnevnim fotografijama može da greši na noćnim?